KOBILJA GLAVA

Na magistralnom putu Sarajevo – Tuzla,  četiri kilometra od centra Sarajeva, nalazi se džemat Kobilja Glava. Granice džemata su administrativne granice istoimene mjesne zajednice općine Vogošća, a broji blizu pet hiljada stanovnika, sa hiljadu i dvijestotine domaćinstava,  od kojih su osam stotina članovi IZ.

 Glavno obilježje naselja i najljepša zgrada u džematu je Adil-begova džamija sa prepoznatljivom staklenom munarom, koju je projektovao arhitekta prof. dr. Ahmed Hadrović. Prije 1889. Godine, Rašid Brkanić, sin Hasan-čauša, je uvakufio iz mirie (vlasništva) – parcelu oranicu „Brdo“ od 2000 m2, za džamište, a preko puta susjednu parcelu od 2497 m2 za groblje.

U dnu groblja je napravljena zgradica – mejthana, koja je imala dvije prostorije. U jednoj se držala oprema za mejte, a druga je služila kao mekteb. Povremeno su dolazili vjeroučitelji – imami, tako da se vjerska obuka obavljala po kućama i u hanu Rašida Brkanića, koji se nalazio u blizini.

Prvi stalni vjeroučitelj u džematu je bio  1912. godine h. hfz. Junuz-efendija Sokolović. Hadž je obavio 1914. – 1915. godine sa četverogodišnjim sinom Sinanuddinom, poznatim hafizom, alimom i profesorom GHM.  Godine 1922. džematlije su na džamištu napravili novu zgradu gdje je h. hfz. Junuz ef. Sokolović radio do 1925. god., odakle je postavljen za imama i hatiba Uskudar Ahmed Čelebijine džamije i šejha nakšibendijske tekije u Vogošći.

Sljedeći imam na Kobiljoj Glavi je bio hfz. Ragib ef. Imamović, u periodu, 1925. – 1937. godine. Poslije njega, kao imam – matičar na Kobiljoj Glavi je službovao hfz. Nazif ef. Heljić, od 1937. do 1945. godine. Sulejman ef. Demirović je službovao od 1945. – 1948. godine, da bi službovanje imama i muallima bilo prekinuto do 02.02.1957. godine, kada za imama, hatiba i muallima biva postavljen h. hfz. Ismet ef. Trnka, koji službuje do 21.02.1981.godine. Njega će zamijeniti h. Šerif ef. Mujkanović od 15.11.1977. do 01.09.1981. godine. Od 01.11.1981. do 01.09.1981. godine imam, hatib i muallim je bio Ferid ef. Ibišević, nakon koga 15.11.1983. do 15.05.1984. godine dužnost preuzima Mustafa ef. Klanco, sada muftija IZ BIH za Njemačku. U periodu od 01.11.1984.godine, kao imam, hatib i muallim je bio Rašid ef. Muminović, sve do 01.02.1988.godine, kada odlazi na dužnost profesora u GHB medresi u Sarajevu.

Sadašnji imam Vehbija ef. Makić biva postavljen za imama, hatiba i muallima u džematu Kobilja Glava 01.02.1988. godine.

U međuvremenu je mekteb preuređen u mesdžid (1938.) i prestao sa radom zbog politićkih okolnosti, a ponovo osposobljen 1953. godine. Nadograđivan je u dva navrata, 1961. i 1966. godine, a u dvorištu mesdžida 1984. godine biva sagrađena zgradica koja je služila kao imamski stan. Rekonstrukcija i proširenje mesdžida je izvršeno 1988. godine, a minaret je izgrađen 1989. godine, kada po prvi put džemat ima svoju džamiju.

Džamija koja nije dočekala svečano otvaranje potpuno je srušena tenkovsikm granatama srpskog agresora 31.08.1992. godine.

Izgradnja nove džamije je počela krajem ljeta 1996. godine. Donacijama i prilozima džematlija je ugrubo sagrađena i pokrivena bakrom 1997. godine, kada dovršenje gradnje u potpunosti obezbjeđuje glavni vakif džamije Adil-beg Zulfikarpašić, čije ime i nosi džamija na Kobiljoj Glavi.

Zanimljivo je navesti da džamija ima mnoštvo sadržaja, od kojih je u prizemlju sportska sala, koja u ramazanu služi kao prostor za klanjnje teravih namaza za žene. Uz džamiju se gradi kompleks, poslovno-društveni centar, koji se sastoji od šest poslovnih prostora u prizemlju sa moćnim galerijama, a na spratu, nivou džamijskog harema, smješten je prostor obdaništa, mekteba i imamskog stana; sve na prostoru od ukupno 807 m2. Objekat je u fazi pokrivanja.

U dvorištu Adil-begove džamije nalazi se turbe u kom su ukopani roditelji Adil-bega, Husein-beg i Zahida-hanuma Zulfikarpašić.

Džemat posjeduje dva mezarja u blizini džamije, sa posebno uređenim šehidskim dijelom mezarja i veliko mjesno mezarje Orlić, sa zgradom musalle, česmom i  abdesthanom.

U džamiji se redovno obavljaju svi dnevni namazi, klanja se džuma namaz, a posebno napominjemo da se svaki dan iza sabah namaza uči Kur'an – stalna mukabela. Mektebska nastava se obavlja za osam vjeronaučnih godina u dvije učionice uporedo, subotom i nedjeljom.

Orahov brijeg

Naselje Orahov Brijeg nalazi se između Kobilje Glave  i Hotonja, općina Vogošća. Temelji džamije postavljeni su 2005. godine, tako da je objekat u fazi izgradnje, gdje se trenutno vrše unutrašnji radovi. Godine 2009. u toku ramazana, iako u nedovršenom objektu, klanjan je teravih namaz, gdje su ujedno i udareni temelji formiranja novog džemata, koji još djeluje u sastavu džemata Kobilja Glava.

S obzirom da se grad Sarajevo širi preko ovih područja, Orahovog Brijega i Poljina, broj domaćinstava ovog džemata se iz dana u dan povećava, a trenutno broji preko 200.

Završetak radova i svečano otvorenje se planira u ljeto naredne godine, kada će se ispuniti uvjeti za postavljanje stalnog imama i obavljanje svih potrebnih obreda.

U džematu živi nekoliko profesora Gazi Husrev-begove medrese i drugih uvaženih alima.

Author: MIZ Sarajevo

621 stories / Browse all stories

Povezani članci »

  • MIZ Sarajevo (3 mjeseca ago)
    Selam, Potrebno je samo da popunjeni formular prijave vjenčanja donesete…
  • Emina (4 mjeseca ago)
    Selam, Molim Vas da mi kazete za priliku serijatskog vjencanja,sta…
  • Amina (4 mjeseca ago)
    Ova džamija mi se jako sviđa jer ja mislim da…

Facebook »

LINKOVI »








ZEKAT KALULATOR »