Mr. Fikret Pašanović: Prikaz djela Muhameda Prozorca “Plan društvenog poretka u islamu”

  • 0

Mr. Fikret Pašanović: Prikaz djela Muhameda Prozorca “Plan društvenog poretka u islamu”

Category : ISLAM I NAUKA

  • Uvod (Muqaddima) – o djelimično slobodnoj volji, raspolaganju njome i njenoj (pravnoj) kvalifikaciji
  • Prvo poglavlje – o jasnom putu i načinu (manhağ) vjerovanja u Uzvišenog Allaha, podijeljeno u šest odsjeka
  • Prvi odsjek: O jasnom putu i načinu (manhağ) vjerovanja u Uzvišenog Allaha
  • Drugi odsjek: O jasnom putu i načinu (manhağ) vjerovanja u meleke, neka je sa njima mir • Treći odsjek: O jasnom putu i načinu (manhağ) vjerovanja u knjige Uzvišenog Allaha • Četvrti odsjek: O jasnom putu i načinu (manhağ) vjerovanja u poslanike Uzvišenog Allaha
  • Peti odsjek: O jasnom putu i načinu (manhağ) vjerovanja u Ahiret
  • Šesti odsjek: O jasnom putu i načinu (manhağ) vjerovanja u određenje da je dobro i zlo od Uzvišenog Allaha
  • Drugo poglavlje – O jasnom putu i načinu (manhağ) postizanja taqwā, sadrži devet odsjeka
  • Prvi odsjek: O jasnom putu i načinu (manhağ) postizanja taqwā srcem
  • Drugi odsjek: O jasnom putu i načinu (manhağ) postizanja taqwā jezikom
  • Treći odsjek: O jasnom putu i načinu (manhağ) postizanja taqwā uhom
  • Četvrti odsjek: O jasnom putu i načinu (manhağ) postizanja taqwā okom
  • Peti odsjek: O jasnom putu i načinu (manhağ) postizanja taqwā rukom
  • Šesti odsjek: O jasnom putu i načinu (manhağ) postizanja taqwā stomakom
  • Sedmi odsjek: O jasnom putu i načinu (manhağ) postizanja taqwā spolnim organima
  • Osmi odsjek: O jasnom putu i načinu (manhağ) postizanja taqwā nogom
  • Deveti odsjek: O jasnom putu i načinu (manhağ) postizanja taqwā koja se ne odnosi na određeni organ
  • Treće poglavlje: O jasnom putu i načinu (manhağ) postizanja pravednosti, podijeljeno je na tri odsjeka
  • Prvi odsjek: O jasnom putu i načinu (manhağ) postizanja pravednosti u odnosu prema Uzvišenom Allahu
  • Drugi odsjek: O jasnom putu i načinu (manhağ) postizanja pravednosti u odnosu prema sebi, sadrži i nešto o medicini • Treći odsjek: O jasnom putu i načinu (manhağ) postizanja pravednosti u odnosu sa drugim ljudima
  • Završni dio (Zaključni dio) – O cilju poretka i načinu njegovog postignuća

O JASNOM PUTU I NAČINU POSTIZANJA TAQWĀ

  • Među terminima koji se frekventno ponavljaju u ovom djelu najvažniji taqwā (التقوى). Autor se u djelu najviše poziva na Birgivijevo djelo Aṭ-Ṭarīqa al-Muḥammadiyya, pa se i njegovo poimanje taqwā podudara sa Birgivijevim
  • Birgivi i Prozorac govore o 9 načina postizanja taqwā:

srcem, jezikom, uhom, okom, rukom, stomakom, spolnim organima, nogom i postizanju taqwā koje se ne odnosi na određeni organ.

  • Po ovom shvatanju taqwā radi se, jednostavno rečeno, o čuvanju od svega (=izbjegavanju svega) što će ugroziti naš odnos sa Allahom dž. š., što će se ispriječiti između nas i Boga, i čuvanju svega (=prilježnom prakticiranju, pridržavanju svega) što će taj odnos unaprijediti, što će se ispriječiti između nas i Božije kazne. Takvim pristupom postižemo posvemašnju očuvanost (taqwā) i potvrđujemo da osjećamo istinsko strahopoštovanje prema Bogu, odnosno bogobojaznost.

O JASNOM PUTU I NAČINU POSTIZANJA PRAVEDNOSTI

  • Treći odsjek: O jasnom putu i načinu postizanja pravednosti u odnosu sa drugim ljudima
  • Ovo je ključni odsjek glede svrstavanja knjige u žanr savjeta vladarima i upravljanja državom. U ovom odjeljku je najviše sadržaja preuzeto iz Kafijevog djela „Uṣūl al-ḥikam,“ • Ova pravednost se sastoji od vjernosti (lojalnosti, privrženosti النصيحة), iskrenog savjetovanja i nepribjegavanja izdaji ni u sitnim ni u krupnim stvarima i od pravičnog i uravnoteženog odnosa (الإنصاف) u svakom pogledu. Ni prema kome ne treba loše postupiti, ni riječju, ni djelom, već se treba voditi namjerom da se postigne zadovoljstvo Uzvišenog Allaha.
  • Tri su uzroka narušavanju ravnoteže i migraciji. Prvi je zapostavljanje pravednosti i zavođenja reda lijepim načinom vladanja. Ovo je uzrokovano time što se stvari (odgovorni poslovi) ne povjeravaju onima koji su ih dostojni
  • četiri skupine: prva su „ljudi sablje“ (أهل السيف), a to su kraljevi, sultani i ostali vojnici (الملوك و السلاطين و سائر العسكر), druga su „ljudi od pera,“ mudraci i drugi dobri i slabašni koji dovu čine ( أهل  القلم والحكماءوسائر أصحاب الدعاء من الصلحاء والضعفاء). Treća su oni koji siju i sade ( أهل  الحرثو الغرس), poznati u našem vremenu kao „raja“ (podanici, الرعايا), a četvrta zanatlije (أرباب الصنائع) i trgovci (أصحاب التجارات).
  • Postojanost svake kategorije u vršenju njoj svojstvenog posla ima za posljedicu poredak u vlasti, a njegovo zapostavljanje ima obrnute rezultate. Ne treba obavezivati i prisiljavati jednu kategoriju da radi posao druge kategorije, jer to izaziva neravnotežu poremećaj i deformaciju (اختلال) i nered • Drugi uzrok poremećaja je nemarenje za savjetovanjem,

(المسامحة في المشاورة و الاستخارة و الرأي و التدبيرmišljenjem i planiranjem (

  • Treći uzrok neravnoteže jeste što se olahko pristupa vođenju računa o ljudima(المساهلة في تدبير الخلق) i poslovima za koje je neko određen i koji su mu naređeni. Nadalje, uzrok svih uzroka i vrhunac svega je pohlepa za podmićivanjem i požuda za ženama.
  • Ajani su oruđe (instrumenti) zla (آلات الظلم) u zemlji, jer oni, ako i nisu povećali namete raje i dažbine, nisu ih ni smanjili, kako to vidimo već 30 godina. Kada bi se u svakom kadiluku popisao iznos nameta uobičajen prije 30 godina i skinulo povećanje koje ne mogu podnijeti, a u odnosu na drugi sličan kadiluk, imajući u vidu njihove imetke i moć, ili kada bi se ukinuli novoizmišljeni nameti koji su odstupanje od starog stanja, a potom se utvrdio i ustalio iznos koji se ne bi povećavao raji, to bi, po meni, bilo ispravno (وجيها).
  • Ukoliko bi se htjelo ići u pohod protiv neprijatelja, a u carevini bili rašireni nepravda i djela koja su za osudu (المنكر) bolje je otkloniti nepravdu i spriječiti ta djela (nego ići u rat), jer fakihi (islamski pravnici) vele: „Ḥisba je prioritetnija (pritvrđenija, آكد) od džihada ( الحسبة آكد من

.(الجهاد

 

O KRAJNJEM CILJU PORETKA I NAČINU NJEGOVOG POSTIZANJA

• Božji poslanik s. a. v. s. je, vraćajući se sa pohoda na Tebuk, velikim džihadom nazvao borbu sa samim sobom (sa nefsom) u cilju pokornosti Uzvišenom Allahu, a malim džihadom borbu protiv neprijatelja, rekavši: „Vratili smo se iz malog džihada u veliki džihad.“

  • Srce treba očistiti od ružnih osobina i nagizdati ga spomenutim pohvalnim osobinama, a zatim čuvati ostale organe i tijelo od spomenutih pogubnih stvari i zabaviti se propisanim djelima i ustrajati u (ovdje) opisanoj pravednosti.

 

  • U nastavku Prozorac doslovce prenosi djelo Nedžmuddina Kubra Risāla fi at-ṭarīq.
  • Ovaj put ima deset pravila ili temelja:
  • 1. pokajanje, tevba (التوبة)
  • 2. ustezanje i nemarenje za dunjalukom, nepridavanje značaja dunjaluku (الزهد في الدنيا)
  • 3. potpuno pouzdanje u Allaha i oslanjanje na Njega ( التوكل

(على اﷲ

  • 4. skromnost (القناعة)
  • 5. osamljivanje (العزلة)
  • 6. ustrajnost u zikru (ملازمة الذكر)
  • 7. povratak Allahu kroz tevbu (التوبة إلى اﷲ)
  • 8. ṣabr, strpljivost, ustrajnost, postojanost (الصبر)
  • 9. introspekcija (meditacija, sagledavanje sebe iznutra i preventivno bdijenje nad samim sobom, المراقبة)
  • 10. zadovoljstvo (الرضاء).

 

 

KRITIČKA OCJENA DJELA

  • Djelom se kritički ozbiljnije i šire bavio samo Omer Mušić
  • Smail Balić prenosi ocjenu Kamila Buhija da je djelo plagijat, a sam dodaje da je djelo napisano uz jak naslon na Kafija, da mu u cjelini nedostaje originalnosti, iako ima svježih misli
  • Mušić uglavnom poredi djelo sa Pruščakovim • Premda obrazovan čovjek, ni ovaj pozni epigon H. Kafije nije mogao da sagleda i uoči osnovne slabosti osmanske imperije ni u momentu kada su oni bili i suviše očiti. On govori o korupciji, a ne ukazuje odakle ona dolazi. Ne vidi da turskom društvu nedostaje nova snaga, građanska klasa koja je za ona vremena bila jedino sposobna da sprovede u djelo mudre pokušaje reforama sultana Selima III koji je pod uticajem francuske revolucije bio svjestan šta treba činiti da se spasi carstvo, ali mu je nedostajala snaga na koju bi se mogao osloniti. Zato i naš pobožni autor završava svoje djelo izlažući svoje asketske nazore na svijet u kojima vidi jedini način za moralni preporod društva a preko toga i otklanjanje svih uzroka koji su doveli do propadanja države. Međutim i njegovi recepti kao i svih njegovih prethodnika ostali su beznačajni pred neumoljivim zakonima istorijskog razvoja koji oni nisu shvaćali.

 

  • Ova kritika pred Prozorčevo djelo postavlja previsoke zahtjeve i standarde, kao da se radi o autorskom djelu koje je od strane stručnjaka za političko uređenje i državnu upravu napisano sa izričitim ciljem da analizira situaciju u osmanskoj državi i ponudi rješenja za sve probleme.
  • Prozorac namjeravao da se u reformske procese uključi na način primjeren njegovim funkcijama i obrazovnom profilu
  • Minhadž napisan kao sažetak tuđih djela, a sa ciljem da se ukaže na trajne, prije svega moralne vrijednosti na koje ta djela upućuju. I Pruščak je, kako to sam kaže, napisao sažetak tuđih djela i ideja i treba ih mjeriti istim aršinom.
  • Prozorac  bio svjestan da su reforme nužne, ali se ograničio na svoj teren, jer su mjere iz domena finansija, vojske, administracije, vanjske politike i sl. u svojim prijedlozima tretirali oni koji su za to kompetentni.
  • U svome sažetku spaja naoko nespojiva djela i autore kakvi su puritanac Birgivi i sufija Kubra, govori o širokom dijapazonu tema, ali sve to, ipak, ima smisla. Želi pokazati da je vjerovanje osnova, moralnost je nadgradnja, a duhovno približavanje Allahu dž. š. je, kako sam kaže, krajnji cilj..
  • Muhammed Prozorac je nastavljač tradicija ovog žanra i sasvim je prirodno preuzimanje ili ponavljanje određenih ideja i formulacija. Prozorac je za svoje doba izuzetno poštovao standarde, jer navodi većinu izvora koje je sažeo.
  • Motivi kojima se rukovodio pri pisanju djela, sam izbor djela i sadržaja iz njih koje je uvrstio, njihov raspored i poredak i „vezivno tkivo“ koje je sam dodao su nešto što možemo nazvati njegovim autorskim doprinosom o kojem se može raspravljati.
  • Muhammed Prozorac je bio na visini zadatka koji je sebi postavio i zaslužuje da se sa poštovanjem spominju i on i njegov Plan društvenog poretka u islamu.

Leave a Reply

NAJAVE

ARHIVA